Exceeding 1.5°C global warming could trigger multiple climate tipping points

Full article at science.org. Archive.

My Facebook post (in Croatian):

Nisam siguran u kolikoj mjeri su potrebna dodatna objašnjenja uz priloženu fotografiju. Ljudi gledaju kako će izvući ovaj mjesec ili godinu. Tko stigne misliti još o tamo nekih 5-10-20 sljedećih godina ili na nekakav jureći vlak na čijem smo se putu našli.

Ukratko, ako nastavimo ovim putem, do kraja stoljeća prosječna temperatura atmosfere biti će za oko 2.8°C viša od temperature iz predindustrijskog razdoblja. Tzv. svjetske vođe tobože nastoje zagrijavanje ograničiti ispod 1.5°C, odnosno 2°C. Ovaj prvi cilj od 1.5°C je napušten, a ovih 2°C su nam garantirani, vjerojatno do 2050. godine.

Ako se gleda pojednostavljeno i izvan konteksta, plus-minus 2°C, čovjeku ne predstavljaju ništa. Jedan rukav više ili manje. Ali, promjena prosječne temperature samo je jedna brojka koja se jednostavno prati i jednostavno komunicira. Ono što se iza nje krije mnogo je kompleksnije. Tih 2°C definitivno ne znače da će temperatura zraka biti za toliko stupnjeva toplija, a da će klima ostati stabilna. Dakle, sve ostalo - količina oborina, vjetrovi, vlažnost zraka ... - biti isti.

U svakom slučaju, tih garantiranih 2°C za sobom donose i sljedeće:

1. Trajno gubljenje leda na Grenlandu, Barentsovom moru i zapadnoj Antarktici. Moguće da vas podizanje morske razine od par milimetara godišnje ne zabrinjava. Ali, ovo je domina koja pada na sljedeću: gubljenje leda znači da će Zemlja manje reflektirati, a više apsorbirati sunčevog zračenja. Što opet znači da će prosječna temperatura još brže rasti, a preostali led topiti se još brže. Gubitak ledenih površna utjecati će na temperaturu okolnog mora, što znači da će se promijeniti do sada ustaljene morske struje. Promjena morskih struja opet povratno djeluje i na klimu i na eko-sustave što ovise o njima.

2. Topljenje permafrosta. U permafrostu su zarobljeni staklenički plinovi koji se sada otpuštaju u atmosferu. Više stakleničkih plinova, prosječna temperatura još brže raste, a preostali permafrost još se brže topi.

3. Izumiranje koraljnih grebena koji se nalaze uz ekvator. Izumiranje koraljnog grebena znači i izumiranje ogromnog broja riba (i ostalih morskih bića) kojima je stanište, riba koje se hrane tim ribama i riba koje se hrane tim ribama. Kompletni hranidbeni lanci ovise o koraljnim grebenima. Mi ovisimo o tim hranidbenim lancima.

Eh, to su ta 2°C. Jednom kad stignemo tamo, daljnji porast temperature biti će još teže držati pod kontrolom. Dakle, osim što donose katastrofu, ta 2°C su domina koja padaju na sljedeću. 3°C, 4°C ...

Anyway, danas je 26. i nadam se da ćete svi spojiti kraj s krajem do sljedeće plaće.